Linkovi
Blog o Europi







Države EU

24.03.2007., subota

Austria

Free Image Hosting at www.ImageShack.us


Republika Austrija
Republik Österreich

Zastava Austrije Grb Austrije
(Zastava) (Grb)
Geslo: nema
Himna: Land der Berge, Land am Strome
("Zemljo brda, zemljo na rijekama")
Položaj Austrije
Službeni jezik: njemački i regionalni jezici: slovenski u Koruškoj, hrvatski i mađarski u Gradišću.
Glavni grad: Beč
Predsjednik: Heinz Fischer
Predsjednik Vlade: Alfred Gusenbauer
Površina:
- ukupno:
- % vode: 112. po veličini
83.871,1 km˛
1,3%
Stanovništvo:
- ukupno (2006.):
- Gustoća: 90. po veličini
8.280.703
98,7/km˛
Neovisnost: državnim ugovorom 27. srpnja 1955.
BDP (PKM)
- ukupno :
- po stanovniku : procjena 2005.
275.02 milijardi $ (34.)
33,615 $ (8.);
Valuta: euro1) (100 centa)
Vremenska zona: UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak: .at
Pozivni broj: 43
1) Do 1999. austrijski šiling


Republika Austrija je država u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.


Sadržaj

* 1 Povijest
* 2 Politika
* 3 Savezne države
* 4 Jezik
* 5 Zemljopis
* 6 Promet
* 7 Gospodarstvo
* 8 Stanovništvo
* 9 Kultura
* 10 Državni blagdani (neradni dani)
* 11 Vanjske poveznice

Povijest Austrije


Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kad su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.

Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").

Saveznici su nakon 2. svj. rata držali Austriju do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu euro.


Politika Austrije


Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.

Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine je osnovana desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.

Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:

* 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
* 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei Österreichs) (36.51%)
* 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs) (10.1%)
* 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)

Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.


Jezik

Službeni jezik Austrije je Njemački jezik, ali u svakodnevnom životu, najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austriskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik.

Savezne države Austrije

Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer). To su:

1 - Gradišće (Burgenland)
2 - Koruška (Kärnten)
3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
5 - Salzburg
6 - Štajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Beč (Wien)


Zemljopis Austrije


Austrijski zapad i jug leže na Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata. Klima je umjerena, s hladnim zimama i svježim ljetima.

Najveći gradovi: Beč (glavni grad), Salzburg, Innsbruck, Graz i Linz.

Promet

Značajnije riječne luke za međunarodni promet su Beč i Linz.

Gospodarstvo Austrije


Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.

Stanovništvo Austrije

Službeni je jezik njemački, koji se takodjer govori u Njemačkoj. Ipak, standardni jezik njemackog u Austriji ima razlike u odnosu na varijantu koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer, se koriste nekoliko slavenskih riječi (n.pr. Kukuruz, Kren, Paradeiser, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole).

Jedan dio državljanina Austrije pripadaju manjinama. Hrvatska je manjina najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.

Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici. Ostale važne vjere su islam i protestantizam.

Kultura Austrije


U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg. Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.


Austrijska kuhinja


Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta jesu: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel)

- 15:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  ožujak, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Travanj 2007 (1)
Ožujak 2007 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Sve o državama Europske unije
Povijest EU
1950.,9.svibanj
-Robert Schuman predlaže osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik(ECSC).

1951.,18.travanj
-Belgija,Francuska,Italija,Luksembug,Nizozemska i Njemačka potpisuju Ugovor o uspostavi ECSC,koji stupa na snagu 23.srpnja 1952.

1957.,25.ožujak
-Zemlje ECSC-a potpisuju u Rimu Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice(EEC)
i Ugovor o osnivanju Europske atomske zajednice(EURA-TOM).

1958.,1.siječanj
-Rimski ugovori stupaju na snagu.

1962.,30.srpanj
-Na snagu stupaju propisi koji oblikuju Zajedničku poljoprivrednu politiku(CAP).

1963.,5.veljače
-Sud Europskih zajednica (EC) utvrđuje da EC predstavlja novi pravni poredak,u korist kojeg su države članice ograničile svoja vrhovništva.

1964.,15.srpanj
-Sud EC utvrđuje da zakonodavstvo EC prevladava nad nacionalnim zakonodavstvom.

1967.,1.srpanj
-Ugovor o spajanju izvršnih tijela Europskih zajednica(ECSC,EEC i Euratom) u Europsku komisiju i ministarsko Vijeće stupa na snagu.

1968.,1.srpnja
-Carinska unija stupa na snagu.

1970.,22.travanj
-Potpisan ugovor o financiranju EC iz zajedničkog proračuna.

1972.,22.siječanj
-Potpisan ugovor o pristupanju u EC Danske,Irske,Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva.

1972.,24.travanj
-Uvodi se Europski monetarni sustav(EMS)

1973.,7.siječanj
-Danska,Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo pristupaju EC-u. Norvežani su se na reformu izjasnili protiv.

1974.,prosinac
-Na sastanku šefova država ili vlada u Parizu odlučeno je da se takvi summiti nazovu Europsko vijeće i održavaju tri puta godišnje.Uvedeni su izbori za Europski parlament te osnovani Europski fond za regionalni razvoj te Ekonomska i monetarna unija.

1981.,1.siječanj
-Grčka postaje članica EC-a.

1986.,1.siječanj
-Španjolska i Portugal postaju članice EC-a.

1986.,17.-18.veljača
-Potpisan Jedinstveni europski akt kojim se mijenjaju Ugovori iz Rima.

1989.,9.studeni
-Pad Berlinskog zida.

1990.,3.listopad
-Pokrajine bivše istočne Njemačke postaju dijelom EC-a.

1992.,7.veljače
-U Maastrichtu ministri vanjskih poslova i novčarstva Ec-a potpisuju Ugovor o Europskoj uniji (EU).

1992.,25.-ožujka
-Norveška ponovno zatražila članstvo u EU.

1993.,7.-siječnja
-Stupaju na snagu odredbe o jedinstvenome tržištu.

1993.,1.-studenoga
-Ugovor o EU stupa na snagu

1994.,24.-25. lipnja
-Austrija, Finska, Norveška i Švedska potpisuju ugovor o pristupanju EU.

1994.,27.-28. studenoga
-Norvežanina referendumu ponovno odbija članstvo u EU.

1995.,1.-siječnja
-Austrija, Finska i Švedska članice EU.

1995.,26.-ožujka
-Na snagu stupa Sporazum iz Schengena o ukidanju graničnih nadzora.

1997.,16.-17. lipnja
-Europsko vijeće u Amsterdamu potvrđuje Sporazum o proračunskoj postojanosti i rastu kao temelj ta uvođenje eura.

1998.,1.-lipnja
-Osniva se Europska središnja banka (ECB).

1999.,1-siječnja
-Euro postaje obračunska valuta

1999.,15.-ožujka
-Kolektivna ostavka Europske komisije pod predsjedanjem Jacquesa Santera uoči izvještaja Odbora neovisnih stručnjaka o prijevarama,lošem upravljanju i nepotizmu.

1999.,1-svibnja
-Ugovor iz Amsterdama stupa na snagu

2000. 24. studenoga – Na izvanrednome sastanku u Zagrebu Europsko vijeće pokreće Postupak stabilizacije i pridruživanja

2001. 26. veljače – Potpisan Ugovor iz Nice kojim se mijenja Ugovor o EU te ugovori o osnivanju Europskih zajednica, a stvara se ustanovni okvir za proširenje EU na 27 zemalja.

2001. 29. listopada – Eu i Hrvatska potpisuju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

2002. 1. siječnja – Novčanicama i kovanicama eura nacionalne valute zamjenjuju austrija, Belgija; Finska; Francuska; Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemka, Portugal i Španjolska

2003. 1. veljače – Ugovori iz Nice stupa na snagu

2003. 21. veljače – Hrvatska podnosi zahtjev za članstvo

2003. 20 – 21. lipnja – Europsko vijeće u Solunu prihvaća
nacrt Ustava EU i izražava najeru da zemlje ''zapadnog balkana'' uključi u EU kada ispune uvjete

2004. 20. travnja – Europska komisija daje pozitivno mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU

2004. 1. svibnja – EU se proširuje na Cipar, Češku, Estoniju, Letoniju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Slovačku

2004. 17.-18. – Europsko vijeće promaknulo Hrvatsku u kandidata za članstvo u Europskoj uniji

2005. 29. svibnja – Nizozemci na referendumu odbacuju Ustav EU

2005. 4. listopada – Otvoreni pristupni pregovori s Turskom i Hrvatskom

2007. 1. siječnja – Slovenija zamjenjuje nacionalnu valutu eurom