Države EU
13.04.2007., petak
Estonija
 Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država u sjevernoj Europi. Dijeli kontinentalnu granicu s Rusijom i Letonijom, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine. Povijest Ljudske naseobine postale su moguće u Estoniji nakon posljednjeg ledenog doba, kada se led otopio (otprilike prije jedanaest do trinaest tisuća godina). Prva ljudska nastamba nađena je kod rijeke Pärnu, blizu grada Sindi. Datira iz otprilike 8. tisućljeća Pr.Kr. Pokrštavanje Estonije počelo je kada su Danci i Nijemci osvojili to područje 1227. godine. Od tada su razne strane sile, kao što su Danska, Švedska, Poljska i napokon Rusija, kontrolirale područje Estonije (1710. de facto, 1721. de jure). Visoki i srednjevisoki stalež sačinjavali su Baltički Nijemci do otprilike 1918. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije njega, Nijemce su iz Estonije silom izbacili prvo Hitler, a onda Staljin. Nakon pada Carske Rusije, poslije Oktobarske Revolucije, Estonija je postala samostalna država 24. veljače 1918. godine. Poslije rata za nezavisnost i Tartuskog Dogovora, potpisanog 2. veljače 1920. Estonija je održala nezavisnost iduće dvadeset i dvije godine. Isti sustav vladanja obnovljen je 1992. godine, nakon pada SSSR-a. Sustav se sastoji od parlamenta Riigikogu čije zastupnike biraju svi Estonci iznad 18 godina. Parlament je bio raspušten 1934. godine, za vrijeme vladavine predsjednika Konstantina Pätsa do parlamentarnih izbora 1938. godine. Kao posljedica dogovora Hitler-Staljin u lipnju 1940. godine, sovjetska vojska okupirala je Estoniju. Mnogi političari i intelektualci bili su ušutkivani i ubijani, među kojima i prvi predsjednik Konstantin Päts koji je deportiran u Rusiju. Treći Reich okupirao je zemlju 1941. godine, a SSSR ju je vratio natrag 1944. Estonija je proglašena samostalnom 20. kolovoza 1991. i taj je datum državni praznik u Estoniji. Estonija je postala članica EU i NATO-a 2004. godine. Politika Estonija je parlamentarna država, čiji parlament se bira svake četiri godine. Vladu čine premijer i 14 ministara. Parlament Riigikogu se sastoji od 101 zastupničkog mjesta. Sudbenu vlast čini Vrhovni sud ili Riigikohus koji se sastoji od 19 sudaca. Estonija je uvela mogućnost glasanja preko interneta, što je prvi put iskušano na prošlim lokalnim izborima i bit će jedan od načina glasanja na idućim parlamentarnim izborima. Okruzi Estonija je podjeljena u 15 okruga (estonski: množ. maakonnad; jedn. - maakond). Popis: * Harjumaa * Hiiumaa * Ida-Virumaa * Järvamaa * Jőgevamaa * Läänemaa * Lääne-Virumaa * Pärnumaa * Pőlvamaa * Raplamaa * Saaremaa * Tartumaa * Valgamaa * Viljandimaa * Vőrumaa Zemljopis Estonija se nalazi na istočnoj obali Baltičkog mora. Prosječna nadmorska visina je 50 m, a najviša točka države je Suur Munamägi na jugoistoku (318 m). U Estoniji postoji preko 1 400 jezera (većina su vrlo mala, a najveće je,jezero Peipsi veličine 3 555 km˛. Estonija ima 3 794 kilometara vrlo razvedene obale. Zemlja ima preko 1 500 otoka od kojih su dva dovoljno velika da bi bili zasebni okruzi, Saaremaa i Hiiumaa. Gospodarstvo 1999. godine, Estonija je doživjela najgoru gospodarsku godinu od dobitka samostalnosti 1991. godine. Ova kriza se dogodila ponajviše zbog velike gospodarske krize u susjednoj Rusiji. Estonija je postala članica WTO-a (Svjetske Trgovinske Organizacije) u studenom 1991. godine (druga baltička država koja je postala članica). U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Europske unije, Svjetske banke i banke "Nordic", Estonija je završila pripreme za Europsku uniju krajem 2002. godine i postala član iste 1. svibnja 2004. godine. Estonija ima brzorastuće gospodarstvo, dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih tvrtki otvara svoje podružnice u Estoniji, dijelom zbog tranzita ruske nafte. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država će vjerojatno uvesti euro kao valutu 2008. godine. Stanovništvo Izvorni Estonci čine oko 70% populacije države. Ostalih 30-ak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz Rusije. Rusi su većinom nastanjeni u glavnom gradu Tallinnu i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala finska manjina. Službeni jezik je estonski, koji je blizak finskom i mađarskom. Ruski je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna. Etničke skupine Ovo je popis etničkih skupina u Estoniji po popisu stanovništva iz 2003. godine: * 68,4% Estonci * 25,7% Rusi * 2,1% Ukrajinci * 1,2% Bjelorusi * 0,8% Finci * 1,7% ostali Religija Većina Estonaca su protestantske luteranske vjeroispovjesti, iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom pravloslavne vjeroispovjesti. U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna Crkva, koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom. Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od: * 15% Estonski luterani * 14% Pravoslavci * 0.,5% Baptisti * 0,5% Katolici Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i Židova, također postoji i skupina neopogana koji su obnovili staru religiju, Taaru. Kultura Prva tiskana knjiga na estonskom je katekizam koji je tiskan 1535. u njemačkom Wittenbergu. Glazba je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od 1869. u Tartu se održava festival, na kojem danas sudjeluje oko 30 tisuća glazbenika i pjevača pred preko 200 tisuća ljudi. |
- 22:02 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Travanj 2007 (1) Ožujak 2007 (6) Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Sve o državama Europske unije
Povijest EU
1950.,9.svibanj -Robert Schuman predlaže osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik(ECSC). 1951.,18.travanj -Belgija,Francuska,Italija,Luksembug,Nizozemska i Njemačka potpisuju Ugovor o uspostavi ECSC,koji stupa na snagu 23.srpnja 1952. 1957.,25.ožujak -Zemlje ECSC-a potpisuju u Rimu Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice(EEC) i Ugovor o osnivanju Europske atomske zajednice(EURA-TOM). 1958.,1.siječanj -Rimski ugovori stupaju na snagu. 1962.,30.srpanj -Na snagu stupaju propisi koji oblikuju Zajedničku poljoprivrednu politiku(CAP). 1963.,5.veljače -Sud Europskih zajednica (EC) utvrđuje da EC predstavlja novi pravni poredak,u korist kojeg su države članice ograničile svoja vrhovništva. 1964.,15.srpanj -Sud EC utvrđuje da zakonodavstvo EC prevladava nad nacionalnim zakonodavstvom. 1967.,1.srpanj -Ugovor o spajanju izvršnih tijela Europskih zajednica(ECSC,EEC i Euratom) u Europsku komisiju i ministarsko Vijeće stupa na snagu. 1968.,1.srpnja -Carinska unija stupa na snagu. 1970.,22.travanj -Potpisan ugovor o financiranju EC iz zajedničkog proračuna. 1972.,22.siječanj -Potpisan ugovor o pristupanju u EC Danske,Irske,Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva. 1972.,24.travanj -Uvodi se Europski monetarni sustav(EMS) 1973.,7.siječanj -Danska,Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo pristupaju EC-u. Norvežani su se na reformu izjasnili protiv. 1974.,prosinac -Na sastanku šefova država ili vlada u Parizu odlučeno je da se takvi summiti nazovu Europsko vijeće i održavaju tri puta godišnje.Uvedeni su izbori za Europski parlament te osnovani Europski fond za regionalni razvoj te Ekonomska i monetarna unija. 1981.,1.siječanj -Grčka postaje članica EC-a. 1986.,1.siječanj -Španjolska i Portugal postaju članice EC-a. 1986.,17.-18.veljača -Potpisan Jedinstveni europski akt kojim se mijenjaju Ugovori iz Rima. 1989.,9.studeni -Pad Berlinskog zida. 1990.,3.listopad -Pokrajine bivše istočne Njemačke postaju dijelom EC-a. 1992.,7.veljače -U Maastrichtu ministri vanjskih poslova i novčarstva Ec-a potpisuju Ugovor o Europskoj uniji (EU). 1992.,25.-ožujka -Norveška ponovno zatražila članstvo u EU. 1993.,7.-siječnja -Stupaju na snagu odredbe o jedinstvenome tržištu. 1993.,1.-studenoga -Ugovor o EU stupa na snagu 1994.,24.-25. lipnja -Austrija, Finska, Norveška i Švedska potpisuju ugovor o pristupanju EU. 1994.,27.-28. studenoga -Norvežanina referendumu ponovno odbija članstvo u EU. 1995.,1.-siječnja -Austrija, Finska i Švedska članice EU. 1995.,26.-ožujka -Na snagu stupa Sporazum iz Schengena o ukidanju graničnih nadzora. 1997.,16.-17. lipnja -Europsko vijeće u Amsterdamu potvrđuje Sporazum o proračunskoj postojanosti i rastu kao temelj ta uvođenje eura. 1998.,1.-lipnja -Osniva se Europska središnja banka (ECB). 1999.,1-siječnja -Euro postaje obračunska valuta 1999.,15.-ožujka -Kolektivna ostavka Europske komisije pod predsjedanjem Jacquesa Santera uoči izvještaja Odbora neovisnih stručnjaka o prijevarama,lošem upravljanju i nepotizmu. 1999.,1-svibnja -Ugovor iz Amsterdama stupa na snagu 2000. 24. studenoga – Na izvanrednome sastanku u Zagrebu Europsko vijeće pokreće Postupak stabilizacije i pridruživanja 2001. 26. veljače – Potpisan Ugovor iz Nice kojim se mijenja Ugovor o EU te ugovori o osnivanju Europskih zajednica, a stvara se ustanovni okvir za proširenje EU na 27 zemalja. 2001. 29. listopada – Eu i Hrvatska potpisuju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2002. 1. siječnja – Novčanicama i kovanicama eura nacionalne valute zamjenjuju austrija, Belgija; Finska; Francuska; Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemka, Portugal i Španjolska 2003. 1. veljače – Ugovori iz Nice stupa na snagu 2003. 21. veljače – Hrvatska podnosi zahtjev za članstvo 2003. 20 – 21. lipnja – Europsko vijeće u Solunu prihvaća nacrt Ustava EU i izražava najeru da zemlje ''zapadnog balkana'' uključi u EU kada ispune uvjete 2004. 20. travnja – Europska komisija daje pozitivno mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU 2004. 1. svibnja – EU se proširuje na Cipar, Češku, Estoniju, Letoniju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Slovačku 2004. 17.-18. – Europsko vijeće promaknulo Hrvatsku u kandidata za članstvo u Europskoj uniji 2005. 29. svibnja – Nizozemci na referendumu odbacuju Ustav EU 2005. 4. listopada – Otvoreni pristupni pregovori s Turskom i Hrvatskom 2007. 1. siječnja – Slovenija zamjenjuje nacionalnu valutu eurom |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||